Pčelarski Leksikon | Slovo K
![Atlas medonosnog bilja po mesecima](img1/Bukvar/Slovo-k.webp)
Na slovo na slovo
KARANTIN
Karantin je mera ograničenja čiji je cilj da se zaustavi širenje zaraznih bolesti na ljudima i životinjama.
Kod pčela se karantin uvodi u pčelinjacima u kojima je utvrđena američka i evropska trulež legla.
![Karantin](img1/Enciklopedija/Karantin-1.webp)
KRANJSKA PČELA
Ime je dobila po Kranjskoj pokrajini Slovenije, gde je prvo proučavana.
Domovina su joj jugoistočni Alpi i prostor bivše Jugoslavije, pa i šire, celi Balkan i Podunavlje.
Inače, rasprostranjena je u velikom delu Evrope, ali i širom sveta.
Kod nas žive dva varijeteta kranjske pčele: sivka, koja se po spoljašnjim osobinama nalazi između crnih i žutih pčela, i žuta pčela, koja se nalazi u panonskoj niziji.
Posebni ekotipovi: sjeničko-pešterski, homoljski šarplaninski, makedonski, nalaze se na pojedinim područjima.
Kranjsku pčelu (sivku) po spoljašnosti karakterišu sivkasti prstenovi pokriveni beličastim dlačicama.
Pčelinja društva ove rase su dosta mirna i imaju brz prolećni razvoj.
Odlikuju se velikom produktivnošću meda, pri povoljnim pašnim uslovima.
![Kranjska pcela](img1/Enciklopedija/Kranjska-pcela-1.webp)
KAVEZI ZA MATICE
Koriste se za različite namene, kao na primer za privremeno blokiranje matice na ramu, za transport i dodavanje matica društvima za prihvatanje tek izleženih neoplođenih matica, za kraće čuvanje oplođenih matica i dr.
![Kavezi za matice](img1/Enciklopedija/Kavezi-za-matice-1.webp)
KONTROLNA KOŠNICA
Kontrolna košnica je jako društvo postavljeno na pčelarsku vagu.
Svakog dana pošto prestane izletanje pčela, meri se težina košnice i tako utvrđuje rezultat rada pčela.
Ako kontrolna košnica pokaže smanjenje težine, to znači da nema paše, ili je ona vrlo slaba, jer doneseni nektar ne može da pokrije potrošnju hrane.
![Kontrolna kosnica](img1/Enciklopedija/kontrolna-kosnica-1.webp)
KOŠNICA
Medonosna pčela se gaji u staništima nazvanim košnice, koje joj čovek stavlja na raspolaganje.
One mogu biti s nepokretnim saćem (primitivne košnice) i s pokretnim (savremene).
U prvu grupu spadaju sve košnice kod kojih je saće nepomično, pričvršćeno za njene zidove, a u drugu — košnice kod kojih je
saće u okvirima i zajedno s okvirom može da se vadi i stavlja nazad u košnicu bez oštećenja.
Ova grupa obuhvata dva tipa: vertikalne košnice ili nastavljače i horizontalne, položene, ili pološke košnice.
Karakteristična osobenost vertikalnih košnica je u tome što se njihova zapremina može povećavati postavljanjem nastavaka (magazina ili korpusa) odozgo, tj u vertikalnom pravcu.
Stoga su ove košnice uzane i visoke.
Pološke košnice se ne nastavljaju, a njihovo gnezdo se proširuje dodavanjem plodišnih ramova sa strane.
Ove košnice su niske i široke.
![Košnica](img1/Enciklopedija/kosnica.webp)
KRILA PČELE
Krila pčele su glavni organi letenja pčela.
Pčele imaju 2 para prozračnih opnastih krila, zgrbljenih sa drugim i trećim grudnim člankom.
Prednja krila su veća, a zadnja nešto manja od njih.
Kod radilica su krila najmanja, kod matica su veća, a kod trutova najveća.
Krila se sastoje od fine providne membrane, prožete sistemom zadebljanih hitinskih nerava (žilica, cevčica), koji krilima daju čvrstinu i snagu.
![Krila pčele](img1/Enciklopedija/Krila-pcele.webp)
KOVANLUK
Kovanluk je stari naziv za pčelinjak a kovandzija je ime za pčelara.
![Kovanluk iliti pčelinjak](img1/Enciklopedija/Kovanluk-pcelinjak.webp)
KUĆNE PČELE
Kućne pčele su onaj deo pčela u košnici koje od svoga izleganja pa do 2 do 3 nedelje starosti pretežno ostaju u košnici obavljajući niz radnji važnih
za život društva, za razliku od starijih pčela koje izleću iz košnice i opšte s okolinom, donoseći u košnicu nektar, cvetni prah, vodu i propolis.
Od svoga izleganja iz ćelije mlada pčela sazreva i jača hraneći se prvih dana pretežno polenom, zatim polenom i medom, a posle uglavnom medom.
Kako sazreva i jača mlada pčela, obavlja u društvu različite poslove.
Prvo čisti ćeliju iz koje se izlegla, a zatim počinje da neguje starije leglo, dodajući larvama mešavinu cvetnog praha i meda.
Posle toga mladoj pčeli sazrevaju mlečne žlezde i počinje da hrani mlado leglo mlečom.
Za to vreme njoj se razviju i voštane žlezde te prelazi na posao izgradnje saća u košnici.
Potom obavlja poslove čišćenja košnice i najzad čuva leto košnice od spoljnih neprijatelja.
Sve ove radnje vezuju mladu pčelu za život u košnici.
Kućnih pčela u jednom društvu ima uvek više od pčela izletnica.
![Kućne pčele](img1/Enciklopedija/kucne-pcele.webp)