Pčelarski Leksikon | Slovo B
![Atlas medonosnog bilja po mesecima](img1/Bukvar/Slovo-b.webp)
Na slovo na slovo
BAGREMAC
Bagremac (Amorpha fruticosa L) je veoma razgranat žbun, dostiže visinu 2—3 metra i više.
Tera mnogobrojne izdanke, tako da mesto oko njega brzo obraste.
Cvetovi su sitni, tamnoljubičasti, s izbačenim prašnicima i zlatnožutim polenom.
Skupljeni su u zbijene klasaste cvasti kojima se završavaju jednogodišnji lastari.
U jednoj cvasti ima oko 300 cvetova. Počinje da cveta treće godine, a zatim redovno i masovno svake godine u toku maja i juna.
Odlična je medonosna biljka koju pčele posećuju tokom celog dana, radi nektara i polena.
Bagremac ima skromne zahteve u pogledu zemljišta i dobro uspeva kako na vlažnim i plavnim obalama reka, tako i na suvljim terenima, pored puteva, železničkih pruga i dr.
Koristi se za pošumljavanje nasipa, odrona, kosina, klizišta, za žive ograde, vetrozaštitne pojaseve, za parkove i dr.
![Bagremac](img1/Enciklopedija/bagremac-amorfa.webp)
BAGREM
Bagrem beli (Robinia pseudoacacia L.) je drvo visoko 20—25 m, s razgranatom, nepravilnom, urednom krunom.
Mlade grane su gole, sa sjajnom korom i bodljama.
Korenov sistem je snažno razvijen, s mnoštvom izdanaka.
Cvetovi bagrema su beli, jako mirisni, sakupljeni u viseće, grozdaste, rastresite cvasti.
Cveta u maju ili junu, zavisno od nadmorske visine.
Po produkciji nektara bagrem zauzima prvo mesto među drvenastim vrstama i predstavlja prvu glavnu pašu u rejonima gde zauzima veće površine.
Bagremova paša je kod nas dosta nesigurna zbog toga što bagrem cveta u periodu s veoma promenljivim vremenom, čestim kišama, vetrovima i zahlađenjima, te je pčele slabo iskoriste.
Paša traje dosta kratko, 10—15 dana, ali je obilna ukoliko je vreme povoljno za lučenje nektara i izlet pčela.
![Bagrem](img1/Enciklopedija/Bagrem.webp)
BANATSKA PČELA
Banatska pčela (Apis mellifica banatica ) je rasprostranjena u Banatu.
Pčele radilice su tamne boje, ali štit (scutellum) i 2—4 trbušna članka imaju žute pruge s dlačicama zatvorenožute boje.
Matice su vrlo plodne i dugo nose jaja od kraja zime do kasne jeseni.
Banatska pčela dobro podnosi kako niske, tako i visoke temperature, otporna je prema bolestima, sklonija je rojenju u odnosu na kranjsku pcelu.
Daje dobre prinose meda i voska.
![Banatska žuta pčela](img1/Enciklopedija/Banatska-zuta-pcela.webp)
BELE PČELE
Bele pčele su roj koji se i danas javlja kod pčela koje nastanjuju vrškare ili se javlja kod pčela u šupljinama drveta ili stena.
U toku jedne pašne sezone jedno normalno društvo može da da rani roj, ovaj roj može da se razvije pa da i on da roj koji se zove parnjak.
Kad se parnjak razvije u povoljnim pašnim uslovima, on može takođe da da roj, koji se zove bele pčele.
U modernom pčelarstvu sa nastavljačama uglavnom ne dolazi do pojave belih pčela, a ako dodje to znači da pčelar nije obavio poslove na vreme
![bele pčele](img1/novo/vrskara-2.webp)
BEZMATAK
Bezmatak je pčelinje društvo koje je iz nekih razloga izgubilo maticu a nije uspelo da proizvede i odgaji drugu.
U Pčelinjem društvu bezmatak najčešće se javlja posle prezimljenja.
Smatra se kao normalna pojava da 5% pčelinjih društava u toku zimovanja izgubi maticu.
U toku proleća, leta i rane jeseni, kad pčelinja društva vrše tihu zamenu starih matica, koje prethodno ubiju a zatim gaje nove mlade matice, ove mlade mogu nastradati tokom izleta
na parenje s trutovima, pa će takvo društvo ostati bez matice, postati bezmatak, koji je osuđen na uginuće.
Pčelinje društvo bezmatak brzo razvija lažne matice, koje polažu samo trutovska jaja i na saću takvog društva nalazi se samo trutovsko leglo.
Takav bezmatak prelazi u stadijum trutovskog pčelinjeg društva i nekoliko nedelja posle toga ugine.
Bezmatak se može spasti dodavanjem sparene matice ili spajanjem sa nukleusom
![Bezmatak](img1/novo/bezmatak-2.webp)
BEŽALICA
Bežalica je mali dodatak košnici koji se koristi za odstranjivanje pčela iz nastavka na košnici.
Pravi se tako sto se na daski koja pregradjuje 2 nastavka sa ramovima buši rupa i leto za izlazak pčela i na jednoj strani stavlja plastika sa malim bočnim otvorima.
U bočnim otvorima postoje pločice — ventili koje omogućuju pčelama da prođu kroz otvore i uđu u plodište, gde se nalazi matica i leglo, ali im onemogućuju prolaz u suprotnom smeru.
Na taj način, za vreme od 15 do 20 časova sve pčele pređu u plodište. Tako se medom ispunjeni satovi u nastavcima ili korpusima potpuno oslobode pčela.
To omogućuje da se nastavci skinu sa košnica bez potrebe za istresanjem pčela.
![bežalica](img1/Enciklopedija/bezalica-2.webp)
BEŽANJE ROJA
Bežanje roja je pojava odletanja roja sa mesta gde se posle rojenja „uhvatio" i smirio (obično na nekoj grani drveta u predelu pčelinjaka) negde u daljinu, gde su prethodno
izvidnice roja pronašle novo stanište.
Pojava bežanja roja počinje odvajanjem sve većeg broja pčela od grozda roja i kružnim letenjem oko njega.
Kad se sve pčele grozda roja nađu u letu, one se za kratko vreme posle toga sve zajedno usmere u pravcu gde su pronašle novo stanište i odleću
dosta brzo.
Dešava se da roj pobegne iz košnice u koju smo ga skinuli.
![bežanje roja](img1/Enciklopedija/bezanje-roja-2.webp)
BLOKADA MATICE
Blokada matice u košnici javlja se kao normalna pojava u vreme obiine paše ili kada se pčelinja društva obilno prihranjuju.
U vreme obilne paše od bagrema, lipe, livade i suncokreta pčele za nekoliko dana unesu toliko nektara da njime ispune sve prazne ćelije u plodištu i matica nema gde da polaže jaja.
Ona je time sprečena, blokirana da za vreme trajanja obilne paše normalno obavlja svoju glavnu dužnost u košnici — stalno polaganje jaja u ćelije iz kojih se izlegu mlade pčele.
Ako je obilna paša i blokiranje matice potraje duže dešava se da broj pčela u košnici smanji čak i do mere nepovoljne za prezimljavanje društva.
Ovo stanje se može sprečiti oduzimanjem meda iz plodišnog saća i dodavanjem satnih osnova u plodišta košnica.
![Blokada matice](img1/Enciklopedija/blokada-matice.webp)
BOJENJE - FARBANJE KOŠNICE
Košnice su neprekidno izložene spoljnim uticajima kao što su toplota, vlaga, mraz i dr, i ako se ne preduzmu potrebne mere, njihovo trajanje se znatno smanjuje.
Jedna od važnih mera u tom pogledu je bojenje.
Za tu svrhu upotrebljavaju se uljane boje.
Ako je košnica bila ranile farbana, potrebno je da se ostaci boje opale plamenom let-lampe a zatim sastružu špaklom.
Boja se nanosi u tankom sloju u 3 premaza.
Ako košnica iziskuje opravku, to treba učiniti pre bojenja.
Svi delovi košnice boje se samo sa spoljne strane.
Košnice se boje u belu, žutu, svetloplavu, narandžastu i ljubičastu boju
Crvenu boju treba izbegavati pošto je pčele ne prepoznaju.
Ako je košnica nova pre bojenja je treba premazati firnajzom.
![Bojenje farbanje kosnica](img1/Enciklopedija/farbanje-kosnica-2.webp)
BLAT
Blat — švajcarski pčelar iz 19 - tog veka koji je znatno doprineo prihvatanju Dadanove ideje o povećanju visine (dubine) Langstrotovog
okvira u plodištu i smanjenju visine u medištu košnice.
On je predložio delimičnu izmenu Dadanovog okvira u plodištu, što je u evropskom pčelarstvu početkom 20 -tog veka prihvaćeno, pa se otuda
takav okvir (ram) i košnica za njega danas zove Dadan-Blatov ram ili skraćeno D-B ram ili D-B košnica.
![Aster biljka](img1/Enciklopedija/johan-blat-konstruktor-kosnice.webp)