Pčelarski Leksikon | Slovo E
![Atlas medonosnog bilja po mesecima](img1/Bukvar/Slovo-e.webp)
Na slovo na slovo
EGIPATSKA PČELA
Egipatska pčela) (Apis mellifica fasciata Latr.).
Rasprostranjena je u Egiptu, gde je bila gajena pre više hiljada godina u svojevrsnim primitivnim košnicama od gline trubastog oblika.
Telo radilica je žute boje, sisaljka kratka (do 5,5 mm).
Egipatska pčela je veoma ljuta i teško se ukroćuje dimom.
Društvo odgaja mnogo trutova), a kad ostane bez matice, izgrađuje veliki broj matičnjaka — više od 100.
U uslovima tople klime društvo se razvija cele godine i u toku zime ne obrazuje zimsko klube.
Ova odlika egipatske pčele) onemogućuje njeno gajenje u regionima s hladnom zimom.
![Egipatska pčela](img1/Enciklopedija/egipatska-pcela.webp)
ENZIMI - FERMENTI
Enzimi (fermenti) su materije biljnog ili životinjskog porekla koje ubrzavaju procese pretvaranja hemijskih jedinjenja u sastavu biljnih i životinjskih organizama ili njihovih produkata.
Imaju veliki značaj u procesu varenja hrane medonosne pčele.
Luče se uglavnom u pijuvačnim žlezdama i epitelnom tkivu želuca.
Enzimi invertaza i dijastaza učestvuju u razlaganju saharoze na grožđani i voćni šećer, a dijastaza i u razlaganju skroba na maltozu.
maltaza pretvara maltozu u grožđani šećer, melicitaza omogućuje razlaganje melicitoze u prostije šećere, dekstrinaza — dekstrina u maltozu;
proteaze razlažu belančevinaste materije na peptone i aminokiseline, lipaza — masti na glicerin i više masne kiseline.
Enzima ima i u medu i njihovo prisustvo povećava njegovu hranljivu vrednost.
Neki dospevaju u med s nektarom, kao što je katalaza, a drugi iz pčelinjeg organizma prilikom prerade nektara u med — invertaza, dijastaza i dr.
Dejstvo enzima veoma mnogo zavisi od temperature.
Za delovanje invertaze, na primer, najpovoljnija je temperatura oko 40 °C; na 45 °C njeno dejstvo slabi, a na 60°C potpuno prestaje.
Ova okolnost treba da se ima u vidu prilikom rastapanja meda
![Enzimi u medu](img1/novo/pčela-voli-med.webp)
ENTOMOFILNE BILJKE
Entomofilne biljke su one čije cvetove oprašuju insekti.
Prilikom preletanja sa cveta na cvet na telu insekata nakupe se velike količine cvetnog praha, koje oni prenose na tučkove i na taj način vrše strano oprašivanje.
Cvetovi ovih biljaka su na različite načine prilagođeni da polen padne na telo insekata
![Entomofilne biljke](img1/novo/oprasivanje-drena-1.webp)